12.04.2024.
Konferencija Novog lista pod nazivom KVARNER 2030. - energetsko čvorište Europske unije okupila je stručnjake koji su kroz dva stručna panela razgovarali o sadašnjosti i budućnosti Kvarnera kao energetskog čvorišta, čiji značaj sve više prelazi granice Hrvatske i regije te raste unutar EU.Geopolitička zbivanja, potaknuta prije svega ratom u Ukrajini i nestabilnostima na Bliskom istoku u prvi plan su stavila, možda više nego ikad, energetsku sigurnost, stabilnost opskrbe i potrebu za osiguravanjem što više razine energetske dostatnosti iz vlastitih izvora. U svom pozdravnom govoru je Ankica Kruljac, predsjednica uprave Novog lista istaknula ulogu Kvarnera u dosezanju takvih ciljeva. „U proteklih deset godina Rijeka i Kvarner su se pretvorili u veliko energetsko čvorište zahvaljujući proizvodnji i transportu prirodnog plina, dizela i nafte. Tu je dakako i vodik, kao energent budućnosti.“ naglasila je.
U prvom panelu, na temu “Održiva energetska budućnost - od fosilnih goriva do goriva budućnosti”, Sanja Jelačić, voditeljica Posredničkog tijela Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknula je kako se Fond već godinama bavi zelenom tranzicijom. „Dok su postojeće europske direktive fokus stavile na zgradarstvo, geopolitička situacija ubrzala je iznimno važne strateške projekte.“ smatra Jelačić, od kojih ističe nedavno potpisani ugovor s Plinacroom vrijedan pola milijarde eura. „Za ilustraciju, projekt Pelješkog mosta bio je vrijedan oko 370 milijuna eura. Projekt tvrtke Plinacro odnosi se na modernizaciju energetskog sustava, koja će omogućiti i kasnije korištenje vodika. Osim toga, tu su i razni drugi projekti sa HEP-om i HOPS-om, primjerice projekt dekarbonizacije energetske mreže koja povezuje pet jadranskih otoka vrijedan oko 300 milijuna eura. Kad se zbroje svi projekti koje aktivno pratimo samo u Fondovom posredničkom tijelu, govorimo o investicijskom ciklusu od 4,5 milijardi eura u više od tri tisuće projekata“, istaknula je Jelačić te dodala da su tu i brojni projekti u kojima se koriste nacionalna sredstva, poput programa energetske obnove obiteljskih kuća, za koji je Fond zaprimio više od 12.000 prijava. Osim Jelačić, u panelu su sudjelovali i Stjepan Adanić, predsjednik prave JANAF-a, Dalibor Sokolović direktor Novih i održivih biznisa u Ini, te Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.
Marijan Krpan je tom prilikom istaknuo da Agencija za ugljikovodike najviše ulaže u geotermalnu energiju, te su daleko odmakli, dobivši 55 milijuna eura iz NPOO-a. Najavio je četiri bušotine u nizu, Velika Gorica, Osijek, Vinkovci, Zaprešić te je ideja da se, ako te bušotine ispune geotermalni potencijal za koji vjeruju da ondje postoji, toplinski sustavi tih gradova spoje na njih. Krpan smatra da je upotreba geotermalne energije najefikasnija supstitucija fosilnih goriva u panonskom dijelu Hrvatske, dok se na Kvarneru može se govoriti i o vjetroelektranama.
I INA i Janaf imaju planove za ozbiljna ulaganja u “zelene” izvore energije, istaknuli su i Adanić i Sokolović, koji su spomenuli i geotermalne izvore, ali i vodik.
Drugi se panel bavio temom budućnosti prirodnog plina kao goriva i tranzicije prema vodiku, a na njemu su sudjelovali savjetnik Uprave PPD-a Zvonimir Šibalić, pomoćnik članice Uprave Plinacra Robert Bošnjak, direktorica Sektora komercijalnih i financijskih poslova LNG-ja Hrvatska Danijela Šimović te dekan Tehničkog fakulteta u Rijeci Lado Kranjčević.
